Bg Info Pano galerija
- Cenovnik oglašavanja
- Želite da se oglašavate? Pošaljite nam vaše zahteve
- Lokacije Spisak distributivnih mesta
BGinfo Box je mreža reklamno-informativnih punktova, pozicioniranih na više od devedeset lokacija u gradu, namenjena distribuciji besplatnog štampanog materijala: mapa grada, informacija o mesečnim dešavanjima i vodiča kroz znamenitosti grada, reklamnih razglednica, flajera, brošura... Od 2000. godine do danas, u saradnji sa Turističkom organizacijom Beograda, dočekujemo goste Beograda i pružamo im važne informacije o sadržajima, dešavanjima i mogućnostima našeg grada.
Od trenutka kad stignu na aerodrom, glavnu železničku stanicu ili rečno pristanište, smeste se u hotel ili dođu u bilo koji punkt Turističke organizacije Beograda, posetioci Beograda se mogu upoznati sa materijalom BGinfo Box-a.
Oglašavajući se u BGinfo Box-u, možete im ponuditi svoje proizvode i usluge i predstaviti svoju delatnost kao deo bogatog turističkog potencijala Beograda, i time pomoći našoj prestonici da sačuva i unapredi ugled metropole.

Vodič kroz Beograd
Izdvajamo

Beograd pod turskom vlašću
Daleko na istoku rađala se jedna nova sila, nova turska država pred kojom je poklekao Vizant i drhtao čitav kulturni svet, a koja je od početka želela zavladati Beogradom, kao značajnom tačkom na osvajačkim pohodima ka Zapadnoj Evropi.
6. avgusta 1456. godine hrišćanska vojska, koju je vodio mađarski vojskovođa Janoš Hunjadija (Sibinjanin Janko) potpomognut borcima sveštenika Jana Kapistrana, je odbranila Beograd od moćnije sile Turaka predvođene sultanom Muhamedom, čiji je san bio da preko Beograda osvoji velike gradove Zapadne Evrope i u Rimu zauzme stari imperatorski presto. Nakon ove tursko-hrišćanske borbe stari Beograd dobija naziv "bedem hrišćanstva".
1490. godine je sultan Bajazit pokušao da lukavstvom osvoji Beograd, obećavši zamenicima tadašnjeg komandanta Beograda veliku nagradu ako mu predaju grad. Otkriveni pokušaj izdaje nije prošao nekažnjeno - glavni krivci i njihovi pomoćnici bačeni su u tamnicu beogradskog grada, gde su, mučeni glađu, bili primorani da se međusobno ubijaju, natiču na ražanj i jedu. Toliko je velika bila cena slobode Beograda.
29. avgusta 1521. godine vojska Sulejmana Veličanstvenog osvaja i pali Beograd, a on se od hrišćanskog grada polako pretvara u tursku varoš sa orijentalnim osobinama: čaršijom, mnogobrojnim džamijama, česmama, turbetima, turskim kupatilima, dućanima, i bezistanima (trgovačkim pijacama), i razvijenim trgovačkim životom. Porušeni su stari dvorci, stare kule, uništen je sjaj starog gospodskog života, nestalo je srpske vlastele, kultura je uništena, crkve i manastiri oskrnavljeni, a Srbi Beograđani, po nalogu sultana Sulejmana Veličanstvenog, raseljeni su u Carigrad, koji i danas čuva spomenike naše prošlosti. To je bila prva seoba Srba.
Turski putopisac Evlija č†elebija daje prikaz tadašnje, ponovo utvrđene, Beogradske tvrđave: utvrđena dvostrukim bedemima sa ukupno 116 kula i 5060 zubaca, podeljena na gornji (unutrašnji) grad - sa četiri niza bedema ukrašenih sa četiri gvozdene kapije, tvrđavom okruženom sa pet visokih kula, čiji su se vrhovi "dizali u nebo"- i na donji grad.
Krajem 17. veka turskom državom vladale su teške prilike - janičari (još u mladosti poturčeni hrišćani, osovina turske vojske) dizali su bune, pljačkali dvorce turskih velikaša i pretili samom sultanu. Tako oslabljenu silu napadaju vojne jedinice Svetog saveza ( koji su sklopili Austrija, Poljska i Venecija, a kasnije mu se priključuje i Rusija sa carem Petrom Velikim na čelu), što rezultira time da 1688.godine Beograd, uz strašne pljačke i ubistva stanovništva, pada pod dvogodišnju vlast Austrijanaca. Za vreme svoje druge velike seobe 1690. godine brojno srpsko stanovništvo iselilo se u daleko malo mesto na Dunavu, u Sent Andreju, koje je postalo utočište srpskog naroda, njegovog najvišeg crkvenog velikodostojnika (patrijarha Arsenija) i njegovih svetinja.
detaljnije...