Znamenitosti Beograda

Beograd je preživeo bombardovanja, rušenja i paljenja, ali, na žalost, i ljudsku glupost, koja je u nadi da će sebe uveličati, a prethodnike poniziti, uništavala spomen-obeležja prošlih vremena. Teško je strancu, a ponekad i samom Beograđaninu, objasniti kako to da u sedam hiljada godina starom Beogradu ne može videti zgradu stariju od 250 godina. Ipak, odgovor je vrlo jednostavan - naš grad je četrdeset puta bio potpuno razrušen.
"Spomenici prošlosti su obeležja grada, dokaz njegovog porekla i značaja, oni vežu nove sa prethodnim generacijama, potomke sa precima. Stari spomenici sadrže u sebi duh predaka, govore o njihovim patnjama, smislu i shvatanju za lepotu i napredak.
...Pa ipak, Beograd svojim sadašnjim izgledom ni iz daleka ne pokazuje starodrevnost svog postanka."
Ilustrovana istorija Beograda, Marija Ilić-Agapova
Izdvajamo

Tvrđava - Gornji grad
Koliki je značaj tvrđava imala za sve narode koji su vladali Beogradom može se videti i iz velikog broja kapija preko kojih se u nju ulazilo.
Karađorđeva kapija
Ova kapija datira iz 18. veka, a ime nosi po vođi Prvog srpskog ustanka, Karađorđu, koji je 1807. godine, prilikom osvajanja tvrđave, kroz nju ušao u Beograd.
Defterdareva kapija
Postojala je još u srednjem veku, a sadašnje ime je dobila po zvanju defterdara u turskoj vojsci - čovek koji vodi knjige. Svoj konačni, i do danas sačuvani, izgled kapija je dobila u 18. veku.
Despotova kapija sa Dizdarevom kulom
Podignuta je u prvoj polovini petnaestog veka i predstavlja najbolje očuvani deo tvrđave iz perioda vladavine despota Stefana Lazarevića, pošto je ostatak despotovog dvora srušen u austrijsko-turskim borbama krajem sedamnaestog veka. U Despotovoj, ili Dizdarevoj kuli smeštenoj pokraj kapije, danas se nalazi Opservatorija Astronomskog društva "Ruđer Bošković".
Zidan kapija
Kapija je sagrađena sredinom petnaestog veka, a sa obe njene strane stoje okrugle kule, čiji su se podrumi za vreme turske vladavine koristili kao tamnice. Otud i potiče ime kapije, jer reč "zidan" na turskom jeziku znači tamnica.
Leopoldova kapija
Ova kapija je podignuta između 1688. i 1690. godine, za vreme dvogodišnje austrijske vladavine, po čijem caru Leopoldu i nosi ime.

Spomenik Pobednik
čŒetrnaest metara visoka bronzana figura ratnika sa mačem u desnoj i golubom u levoj ruci, postavljena na kamenom postolju, predstavlja poznati simbol Beograda i oličenje njegove slobodarske tradicije. Spomenik "Pobednik", delo vajara Ivana Meštrovića, podignut je 1928. godine, na desetogodišnjicu proboja Solunskog fronta, u slavu velike pobede srpske vojske u Prvom svetskom ratu. Prema prvobitnom planu, spomenik je trebalo da bude postavljen u centru grada, na Terazijama, ali zbog negodovanja tadašnje javnosti, izazvanog realistično predstavljenom nagom muškom figurom, postavljen je na Beogradskoj tvrđavi licem okrenut prema Zemunu.

Rimski bunar i Sahat kula
Iako se zove "rimski", bunar ne datira iz perioda rimske vladavine Beogradom, već su mu sadašnji izgled dali Austrijanci u prvoj polovini osamnaestog veka. Dubina bunara iznosi 62 metra, a do 35 metara, tačnije do povrčine vode (za koju se ne zna odakle tačno potiče) može se sići spiralnim stepeništem.
Sahat kula
27,5 metara visoka kula, na kojoj se nalazi sat koji i danas radi, podignuta je u 18. veku, a za vreme turske vladavine služila je kao osmatračnica
Jakšićeva kula
Sagrađena je 1460. godine kao glavna odbrambena kula tvrđave. Početkom osamnaestog veka kula je bila srušena, ali je rekonstruisana i svoj sadašnji izgled dobila 1937. godine.

Crkva Ružica i crkva Sv. Petke
Zgrada, u kojoj se nalazi crkva posvećena rođenju Bogorodice, u 18. veku je predstavljala obični barutni magacin, a svoju današnju namenu dobila je tek 1867. godine, mada je istoimena crkva, porušena tokom turskog osvajanja Beograda 1521. godine, postojala i za vreme despota Stefana Lazarevića. Na ulazu u crkvu su 1924. godine postavljene dve bronzane figure - jedna predstavlja srednjevekovnog srpskog viteza, a druga srpskog vojnika iz Prvog svetskog rata.
Crkva Svete Petke
Crkva je podignuta na mestu stare kapele iznad izvora koji se smatra čudotvornim za žene.

Tvrđava - Donji grad
Donji grad obuhvata čitavo priobalno područje tvrđave, a u srednjem veku na tom se području nalazio glavni deo beogradske varoši. Donji grad je, prilikom ponovnog utvrđivanja Beogradske tvrđave, opasao bedemima despot Stefan Lazarević.
Kapija Karla VI
Kapija je sagrađena 1736. godine u čast cara Karla VI, a na njenoj zapadnoj strani sa nalazi najstariji očuvani grb u Beogradu - grb Tribalije.
Kula Nebojša
Ova srednjevekovna topovska kula je podignuta 1460. godine na obali reke, kako bi štitila ulaz u pristanište. Za vreme turske vladavine Beogradom, kula je bila pretvorena u tamnicu i mučionicu.
Amam
Staro tursko kupatilo - amam sagrađeno je krajem osamnaestog veka, a danas se u njemu nalazi Planetarijum Astronomskog društva "Ruđer Bošković".

Kalemegdan
Naziv Kalemegdan se odnosi samo na plato oko Beogradske tvrđave, koji je služio da se neprijatelj osmotri i sačeka na borbu, a od devetnaestog veka je taj deo pretvoren u park. Naziv Kalemegdan potiče od turskih reči "kale" koja znači polje i "megdan" (mejdan) koja znači polje, boj, manji sukob. Turci su Kalemegdan nazivali još i "Fićir-bajir", što znači breg za razmišljanje. Danas je Kalemegdan najveći beogradski park u kome se nalaze mnogi spomenici i skulpture, Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić", Muzički paviljon, Veliko stepenište, Zoološki vrt itd. Ukoliko ste strastveni igrač šaha, penzioner, ljubitelj šetnji, esteta ili, možda zaljubljeni, ne smete propustiti dolazak na Kalemegdan i najlepši pogled na ušće Save u Dunav, jer ćete tamo sigurno sresti srodnu dušu.

Spomenik zahvalnosti Francuskoj
U znak zahvalnosti Francuskoj, koja je u Prvom svetskom ratu srpskoj vojsci pružila pomoć, podignut je 1930. godine spomenik na kome se nalazi bronzana figura žene sa mačem, simbol Francuske. Spomenik je delo Ivana Meštrovića.
Zoološki vrt
Beogardski zoološki vrt, odnosno "Vrt dobre nade", osnovan 1936. godine, obuhvata površinu od oko šest hektara, a udomljuje oko 200 životinjskih vrsta, tačnije oko 2000 životinja. Ovo, ljubiteljima životinja omiljeno, mesto poseduje i veoma popularan Baby zoo vrt - vrtić za sve životinjske bebe rođene u vrtu.

Knez Mihailova ulica
KNEZ MIHAILOVA
Knez Mihailova ulica, poznato gradsko šetalište, trgovačko-poslovni centar i sedište značajnih nacionalnih institucija, svoje ime je dobila 1870. godine po knezu Mihailu Obrenoviću. Oduvek je ona bila centar gradskih zbivanja i samo srce grada, jer je još od davnih vremena povezivala varoš sa Beogradskom tvrđavom. Sve značajne zgrade i gradske kuće u ovoj ulici nastale su krajem sedamdesetih godina 19. veka.
Biblioteka grada Beograda
Biblioteka se nalazi u zgradi koja je 1869. godine izgrađena u stilu romantizma, a prvobitno je u njoj bio smešten, tada najmoderniji, hotel u Beogradu, hotel "Srpska kruna".

Srpska akademija nauka i umetnosti i Palata Albanija
Zgrada u stilu akademizma podignuta je 1923-24. godine, a u njoj se danas nalaze Biblioteka SANU, Arhiv SANU i Galerija SANU.
Palata Albanija
Izgrađena je 1938-1940. godine kao prvi oblakoder u Beogradu i na Balkanu, a nalazi se na mestu nekadašnje poznate kafane "Albanija", po kojoj i nosi ime.

Spomenici velikanima
Spomenik Nikoli Tesli
Spomenik sa bronzanom figurom Nikole Tesle, jednog od najvećih naučnika i pronalazača u oblasti elektrotehnike i fizike, rad vajara Franca Krnišića, podignut je 1961. godine ispred zgrade Tehničkog fakulteta.
Spomenik Vuku Karadžiću
Ovaj spomenik, delo vajara čorđa Jovanovića, podignut 1937. godine, jeste bronzana figura Vuka Stefanovića Karadžića, poznatog reformatora srpskog jezika i pravopisa, koji je sakupljao srpske narodne pesme i umotvorine, izdao prvu zbirku srpskih narodnih pesama i gramatiku, i pokazao da se narodnim jezikom mogu pisati i umetnička dela.
Spomenik Svetozaru Markoviću
Spomenik je 1946. godine podignut u čast osnivača naučnog socijalizma u Srbiji, i delo je Stevana Bodvanova.
Spomenik Petru II Petroviću Njegošu
Na platou ispred Filozofskog fakulteta podignut je 1994. godine bronzani spomenik u slavu Petru II Petroviću Njegošu, vladici i vladaru Crne Gore, jednom od najznačajnijih mislilaca i pesnika ovih prostora. Autor spomenika je Sreten Stojanović.

Ulica kralja Petra I
Ova ulica je jedna od najstarijih u Beogradu, a ime je dobila po srpskom vladaru kralju Petru I Karađorđeviću, koji je na presto došao 1903. godine, nakon ubistva kralja Aleksansra Obrenovića. Pretpostavlja se da su u ovoj ulici u prvom i drugom veku naše ere bili rimski forum, bazilika i terme, a danas se u njoj nalaze Patrijaršija srpske pravoslavne crkve, Saborna crkva i najstarija srpska kafana, "Znak pitanja (?)".

Skadarlija
Posebnu poslasticu u samom srcu Beograda predstavlja Skadarska ulica, poznatija kao "Skadarlija" ili "boemska četvrt". Nastala krajem devetnaestog veka, od samog početka predstavljala je omiljeno mesto gradskih boema, pesnika i drugih umetnika, kao i svih onih koji su voleli prijatno i skrovito mesto za toplo i prijateljsko druženje. Ulica je poznata po mnogobrojnim kafanama sa starosrpskim ambijentom, turskoj kaldrmi i kući čure Jakšića (poznatog srpskog književnika i najizrazitijeg predstavnika romantizma u srpskom slikarstvu), a svoj autentični izgled zadržala je i do današnjih dana. O njoj se može mnogo toga reći, ali je najvažnije lično je posetiti i doživeti istinski čarobnu atmosferu koju pruža. Da citiramo Kostu Dimitrijevića: "Ako je Pariz prestonica sveta, Monmartr je prestonica Pariza; ako je Beograd raskrsnica svetskih puteva, Skadarlija je njegova duša."
Studentski trg
STUDENTSKI TRG
Na mestu ovog najstarijeg gradskog trga za vreme turske vladavine se nalazilo tursko groblje, a u 19. veku Velika pijaca. Danas se na trgu nalaze značajne građevine: Kapetan Mišino zdanje, Kolarčeva zadužbina, Spomenik Petru II Petroviću Njegošu, a trg obuhvata i Univerzitetski park. Studentski trg je bio značajno polazište društvenih i političkih previranja poslednjih godina, jer su gotovo sve studentske demonstracije polazile ili se završavale baš ovde.
Kolarčeva zadužbina
Zgradu je 1932. godine podigao, a kasnije Beogradu poklonio, Ilija Milosavljević-Kolarac. Zgrada poseduje izuzetnu koncertnu dvoranu i izložbenu galeriju.

Trg Republike
Ako Vam neko kaže: "Vidimo se na trgu", ili "Vidimo se kod konja", znajte da je vaše ugovoreno sastajalište, kao i sastajalište mnogih mladih, upravo Trg Republike. Današnji trg je formiran nakon rušenja čuvene Stambol kapije (1866. godine) i podizanja Narodnog pozorišta (1869. godine). Na trgu se nalaze Narodno pozorište, Narodni muzej, Spomenik knezu Mihailu Obrenoviću i Spomenik Branislavu Nušiću.
Narodno pozorište
Prema odluci kneza Mihaila Obrenovića o podizanju posebne zgrade ze teatar, 1869. godine sagrađeno je Narodno pozorište po ugledu na Milansku skalu, od koje je preuzeta renesansna koncepcija i dekorativna obrada.
Spomenik knezu Mihailu Obrenoviću
Spomenik sa bronzanom figurom kneza Mihaila Obrenovića na konju, podignut je 1882. godine i predstavlja rad Enrika Pacija.
Terazije
Sve do četrdesetih godina devetnaestog veka prostor današnjih Terazija (od Sremske ulice do ulice kralja Milana), nalazio se izvan ušančene varoši i bio je prekriven močvarama. Kako se srpsko i tursko stanovništvo ne bi mešalo, knez Miloš Obrenović je naredio da se srpske zanatlije nastane na mestu današnjeg trga. Svoje ime Terazije su dobile po kulama za razvođenje vode sa visokog nivoa, koje su Turci zvali terazije (vaga) za vodu. 1860. godine na mestu nekadašnje vodovodne kule postavljena je Terazijska česma, u znak sećanja na kneza Miloša Obrenovića. 1911. i 1912. godine Terazije su potpuno preuređene - sredinom trga su postavljeni cvetni skverovi i izgrađena je velika fontana.
Na ovom trgu se nalaze hotel "Moskva", Palata Anker i kuća Krsmanovića podignuta 1885. godine (u njoj je 1. decembra 1918. godine proglašeno ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca).

Trg Nikole Pašića
Trg Nikole Pašića, nekadašnji trg Marksa i Engelsa, izgrađen 1953. godine, nalazi se između Terazija, bulevara kralja Aleksandra i Dečanske ulice, a prepoznatljiv je po vodoskoku. Na trgu se nalaze Dom Sindikata, zgrada Skupštine Srbije i Spomenik Nikoli Pašiću.
Trg Slavija
Ovaj trg predstavlja značajnu saobraćajnu tačku grada i ima oblik kružne raskrsnice u koju se ulivaju ulice: Kralja Milana, Beogradska, Makenzijeva, Svetogorska, Bulevar Oslobođenja, Deligradska i Nemanjina. U centru trga se nalazi Spomenik Dimitriju Tucoviću, jednom od vođa socijalističkog pokreta u Srbiji, po čijem je imenu trg dugo nosio naziv. Između ostalih građevina, na trgu se nalaze dva hotela: Slavija i Slavija lux.

čŒesme
Područje Beograda krasi tridesetdevet javnih česama sa pijaćom vodom iz beogradskog vodovoda, pet česama podignutih na izvorima i osamnaest fontana.
Delijska česma
Istoimena česma se pominje još u 17. veku kao turski spomenik, koji su potom Austrijanci srušili. Na mestu ove stare česme, u Knez Mihailovoj ulici, podignuta je 1987. godine nova, koja podseća na prethodnu.
Terazijska česma
Ovaj spomenik i česma, rad italijanskog majstora Franca Lorana, podignut je 1860. godine na Terazijama, a jedno kratko vreme bio je izmeštena u Topčider.
čŒukur česma
Današnja čŒukur česma sa bronzanom statuom dečaka, delo Simeona Rosandića, podignuta je 1931. godine u znak sećanja na jedan značajan događaj u srpskoj istoriji. Na mestu nekadašnje česme Turci su ubili srpskog dečaka, što je dovelo do sukoba između beogradskih Srba i Turaka i do bombardovanja Beograda 1862. godine.
Narodni muzej
Na trgu Republike nalazi se Narodni muzej, najstariji muzej u Srbiji, osnovan 1844. godine, i u svom fondu poseduje predmete koji datiraju od praistorijskog do našeg vremena. Muzej poseduje sledeće zbirke: praistorijsku, srednjevekovnu, novije srpske umetnosti, stranog slikarstva (u kojoj se naročito ističu radovi impresionista), a u okviru njegove kolekcije najvrednije je Miroslavljevo jevanđelje - najstariji ćirilični rukopis nastao oko 1190. godine.
U sastavu Narodnog muzeja su :
- Galerija fresaka
- Vukov i Dositejev muzej
- Spomen muzej Nadežde i Rastka Petrovića.
Istorijski muzej Srbije
Osnovan je 1963. godine sa namerom da prikuplja i čuva materijal iz bogate istorije srpskog naroda i Srbije od najstarijih vremena. Istorijski muzej Srbije u svojim mnogobrojnim zbirkama i fondovima poseduje preko 35.000 predmeta: razno oružje i vojnu opremu, zastave, pečate i medalje, ordenje, povelje, karte, vredne rukopise i drugu arhivsku građu, uniforme pripadnika različitih vojnih i građanskih službi, slike, skulpture, fotografije i razglednice. Najznačajnije postavke u muzeju sadrže građu o Prvom srpskom ustanku iz 1804. godine, a muzej poseduje i lične predmete članova dve srpske dinastije. Zbog nedostatka prostora, u Konaku kneza Miloša (koji se nalazi u sastavu muzeja) smeštena je stalna postavka pod nazivom "Srpska revolucija 1804.", posvećena Prvom i Drugom srpskom ustanku.
Vojni muzej
Prema odluci kralja Milana Obrenovića 1878. godine, osnovan je Vojni muzej i smešten u Beogradskoj tvrđavi, nekadašnjem vojnom uporištu. Veliko bogatstvo ovog muzeja je vremenom značajno okrnjeno, jer su Nemci u Drugom svetskom ratu odneli najveći deo kolekcije. Ova značajna kulturna institucija danas poseduje deset kolekcija u kojima je klasifikovano oko 30.000 predmeta, nastalih u periodu od praistorijskog do našeg vremena: oružje, ratne zastave, umetničke slike, fotografije, ratna oprema, uniforme, ordenje, artiljerija i drugi.
Muzej vazduhoplovstva
Muzej je osnovan od strane Komande ratnog vazduhoplovstva i protivavionske zaštite 1957. godine, i smešten u vrlo atraktivnoj zgradi modernog dizajna, na platou ispred Aerodroma "Nikola Tesla". U muzeju je izloženo 47 aviona, helikoptera i jedrilica, najpoznatiji modeli svetske i jugoslovenske avijacije, a muuzej, takođe, poseduje i motore, opremu, makete i memorijalne zbirke pojedinih vazduhoplovaca.
Muzej automobila
Muzej je smešten u prostorijama prve javne garaže u Beogradu, sagrađene 1929. godine, a njegovu stalnu postavku čini kolekcija starih automobila - oldtajmera, koje je sakupio Bratislav Petković. Najstariji automobil u kolekciji je Marot Gardon iz 1897. godine. Muzej, takođe, poseduje i kolekcije starih trkačkih motorcikala, fotografija i različite opreme.
Muzej Nikole Tesle
Muzej je osnovan sa zadatkom da čuva naučnu i ličnu zaostavštinu Nikole Tesle, jednog od najvećih naučnika i inovatora u oblasti elektrotehnike i fizike. U muzeju se čuva celokupna lična zaostavština (koja obuhvata oko 156.000 listova napisanih u periodu od 1882. do 1943. godine), kao i urna sa pepelom ovog naučnika. Oko 1.200 predmeta iz fonda ovog muzeja klasifikovano je u deset zbirki.
Muzej jugoslovenske kinoteke
Pravo carstvo koje ljubiteljima sedme umetnosti omogućava užitak u projekcijama svetskih "klasika" iz različitih filmskih škola. Muzej poseduje jednu od pet najbogatijih filmskih arhiva u svetu, potom filmske plakate, fotografije i scenarije, kao i filmsku kameru "Lumiere" broj 335 iz 1896. godine.
Etnografski muzej
Muzej je nastao 1901. godine i poseduje oko 152.000 predmeta raspoređenih u sledećim zbirkama: narodnih nošnji, tkanina i ćilima; privrednih sprava; zanata; pokućstva i posuđa; predmeta uz običaje; slika; starih fotografija; predmeta evropskih i vanevropskih naroda.
U sastavu Etnografskog muzeja se nalazi i Manakova kuća u kojoj se može videti kolekcija predmeta, nošnji i nakita naroda Južne Srbije
i Makedonije.
Muzej savremene umetnosti
Ovaj muzej je osnovan 1958. godine i poseduje preko 35.000 slikarskih, vajarskih i grafičkih radova jugoslovenskih umetnika, nastalih od 1900. godine do danas i podeljenih u tri perioda:
-prvi period, koji obuhvata vreme od 1900. do 1918. godine predstavljen je radovima impresionista i "plenerista";
-drugi period (od 1918. do 1941. godine) predstavljen je radovima različitih škola: konstruktivizma, ekspresionizma, nadrealizma, intimizma, borbenog i kritičkog realizma:
-treći period, koji obuhvata vreme od 1945. godine do danas, najraznovrsniji i sa najvećim brojem stvaralaca i umetničkih tendencija, prikazan je opsežno u svim osnovnim tokovima.
Muzej primenjene umetnosti
Muzej je osnovan 1950. godine i poseduje više od 32.000 predmeta iz nacionalne, evropske i vanevropske primenjene umetnosti, i svojim zbirkama prati razvoj primenjene umetnosti u rasponu od 2.400 godina. Najstariji predmeti datiraju iz četvrtog veka pre nove ere (novac Stare Grčke), dok se u zbirkama savremene primenjene umetnosti mogu videti najsavremenije umetničke produkcije.
Zološki vrt
Beogardski zoološki vrt, odnosno "Vrt dobre nade", osnovan 1936. godine, obuhvata površinu od oko šest hektara, a udomljuje oko 200 životinjskih vrsta, tačnije oko 2000 životinja. Ovo, ljubiteljima životinja omiljeno, mesto poseduje i veoma popularan Baby zoo vrt - vrtić za sve životinjske bebe rođene u vrtu.
Kapetan Mišino zdanje
Zgrada je sagrađena 1863. godine i predstavlja zadužbinu kapetana Miše Anastasijevića, a danas je u njoj smešten Rektorat Beogradskog univerziteta.
Skupština Srbije
Gradnja ovog zdanja je započeta 1906. godine prema planu arhitekte Jovana Ilkića, a kamen temeljac je položio kralj Petar I. Zgrada je završena trideset godina kasnije po novim planovima Ilkićevog sina Petra, i izgrađena u klasičnom stilu sa renesansnim elementima. 1939. godine je ispred glavnog ulaza postavljena skulptorska grupa "Igrali se konji vrani", rad vajara Tome Rosandića.